Prema prijedlogu Vlade, porezni obveznici će biti poduzetnici čiji je prihod u 2022. bio veći od 300 milijuna kuna, oni će plaćati ekstraprofit

"Kad je prije 6 mjeseci prvi porez na ektraprofit najavio Viktor Orban, svi su se čudom čudili - ali evo sada i Plenković ide stopama Orbana, ali Karla Marxa koji je prvi u svom djelu Kapital spomenuo ekstraprofit", piše RTL.

Koliko je puta na predstavljajući zakonski prijedlog spomenuo moral, jednakost i solidarnost, dalo bi se zaključiti da se Plenkovićev ministar uživio u ulogu Robina Hooda. Umislio je: uzet će bogatima, da bi dao siromašnima.

Sadržaj se nastavlja...

Istaknuo je da razumije poduzetnike koji su imali teške godine i u čijim su poslovanjima narasli ulazni troškovi, no dodao je da su ustvrdili kako je opravdano da oni kojima je unatoč tome rastao prihod dijele taj profit.

"Mislim da nitko u ovim trenucima ne bi trebao staviti očuvanje investicija prije zaštite najranjivijih", izjavio je ministar financija Marko Primorac.

Ali ranjiv mu je prijedlog već u startu. Za Đurđicu Jurić, dekanicu RRiF-a Visoke škole za financijski menadžment najsporniji je tajming: "Donosi u tekućoj godini porez koji se odnosi na poslovanje i dobit te godine s time da se donosi na kraju godine."

Čak i ako se izglasa, nije sigurno da je ustavan, smatraju u HUP-u.

"Po Ustavu svi poduzetnici trebaju imati jednake uvjete poslovanja što se ovdje krši", smatra i Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

Prema prijedlogu Vlade, porezni obveznici će biti poduzetnici čiji je prihod u 2022. bio veći od 300 milijuna kuna, oni će plaćati ekstraprofit. Imat će stopu od 18 posto poreza na dobit te dodatan porez koji će ovisiti o razini profita u 2022., a koja će biti iznad razine od 20 posto od prosjeka u zadnje četiri godine.

„Također, ako je nekome dobit rasla 100 posto u odnosu na rast zadnje četiri godine, njemu će efektivna porezna stopa biti 33 posto poreznog opterećenja po novom izračunu“, pojasnio je Primorac.

Protiv poreza na ekstraprofit je i Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika: " Umjesto da budemo ponosni na te kompanije, umjesto da pronađemo model kako da zarađuju još više, zapošljavaju još više i budu lokomotiva razvoja gospodin Primorac i njegova ekipa su našli model kako zaustaviti te ljude, kako zastaviti kvalitetne sposobne, prodorne jake tvrtke koje konkuriraju ne samo u Hrvatskoj, nego u regiji i svijetu, to je doista žalosno".

Žalosno i da ministar nije ukalkulirao da će recimo trgovina koja će se vjerojatno naći na udaru – taj izdatak preliti.

„Ako će trgovina biti ta koja će podlijegati ovom porezu na ekstraprofit na koga će se preliti taj dodatni izdatak? Pa na potrošače, na sve nas", odgovara Đurđica Jurić.

Spirala će se nastaviti . "Možda će doći do daljnjeg povećanja inflacije jer će svi pokušati taj trošak taj nenadani trošak nadoknaditi zasigurno na neki drugi način. Gospodine Primorac, što vam bi?! Što vam dovraga bi?", upitao je Bujas.

Tjednik Lider popisao je 25 kompanija koje bi se mogle naći na udaru. Tu je šest hotelskih kuća, brodogradilište Viktor Lenac, Končari Kutjevo, Janaf i Ina, Medika.

"Sporno što se odnosi na sav sektor, ne samo na energetski sektor, nego će se odnositi i na apsolutno sve: i sektor trgovine, građevine, turizam…", smatra Đurđica Jurić.

Među tih 200 najvećih poduzetnika po prihodima bi trebao ući i zagrebačka IT tvrtka Span.

Njihov predsjednik Uprave i osnivač Nikola Dujomović komentira: "Mi smo ove godine zaposlili preko 150 ljudi računajući na stabilno okruženje, jer je sve drugo bilo nestabilno. Onda se nadaš da će ti porezni sustav i država biti stabilna, pa kad se to raspadne stvarno je teško planirati. Pitaju ljudi kakva će biti sljedeća godina, pa kaj ja znam? Pitajte Vladu", kaže Dujmović.

"Matematika po kojom se računaju dvije loše (2020., 2021.)i dvoje dobre godine (2018. i 2019.) klimav je račun.", smatra Irena Weber iz HUP-a.

Što znači dvije dobre i loše godine – to se na nuli… i onda kad imate jednu normalnu treba ih kazniti.

Kada je Span izlazio na burzu strani i domaći analitičari su im govorili da previše investiraju i da im je zbog toga profitabilnost niska.

"Mi smo se proteklih godina borili da tu stopu profitabilnosti dignemo na više, ali još uvijek smo na 50 posto nama usporedivih stranih kompanija, tako da smo jedno hrvatskoj Vladi ekstraprofitaši. Željeli bismo da se u Vladi i ministarstvu financija zaposle ljudi s malo razuma koji će razumjeti dinamiku pojedinih industrija a ne da ovako mlate nekritički. ..
Željeli bismo da se u Vladi i ministarstvu financija zaposle malo razuma i razumjeti dinamiku pojedinih industrija a ne da ovako mlate nekritički. Mi smo 30 godina uspijevali unatoč i ne zahvaljujući. Nismo misli da će oprati nas tehnološke poduzetnike koji jedva držimo sa svijetom priključak i da će nas sad udarati maljem u glavu. Nismo očekivali, ali preživjet ćemo", komentira predsjednik Uprave tvrtke Span.

Ministar očekuje od ovog poreza 2 milijarde. Da agilnije prikupljaju novce Europskih fondova ili da za robne rezerve ne kupuju kukuruz po 30 posto višoj cijeni možda se ne bi trebali igrati legendi iz Šervudske šume.