Zašto je život postao tako skup?

Dug i težak oporavak od pandemije, rat u Ukrajini, suše u mnogim zemljama i napeti odnosi između Zapada i Kine - 2022 godina puna je izazova koji se odražavaju na naše svakodnevne živote.

Iako se svi ti problemi mogu činiti nepovezani, zajedno kombinirani glavni su krivac zašto je život postao tako skup.

Sadržaj se nastavlja...

1. RAT U UKRAJINI

Prije nego što je napala Ukrajinu, Rusija je s 40% bila glavni izvoznik plina u Europsku uniju. Zbog rata EU je Rusiji dala mnogo sankcija, a Rusi odgovaraju Europi obustavom isporuke plina preko glavnog cjevovoda.

Ruska invazija na Ukrajinu kriva je djelomično i za više cijene hrane. 20 milijuna tona pšenice pokušava se izvesti iz Ukrajine, a Rusi je blokiraju. Ukrajina je do rata bila najveći proizvođač suncokreta, sad naravno proizvode puno manje, a i ono što je proizvedeno također ima problema s izvozom.  Koliko su skočile cijene u pekarama i suncokretovog ulja znate i sami.

2. POSLJEDICE KORONAVIRUSA

Cijene energije počele su rasti i prije ruske invazije na Ukrajinu i to zbog Covida-19. U prve dvije godine pandemije, bili smo zaključani, brojni poslovi su zatvoreni i sad kako se sve krenulo otvarati i mjere ublažavati, biznisi rastu, a i građani su krenuli puno trošiti.

Sve to dovelo je velikih zahtjeva za energijom i diglo cijene.

Zbog velike potražnje digle su se i cijene raznih stvari, a možda najbolji primjer su kompjuterski čipovi koji se nalaze u praktički svemu i zbog čega ćete sad npr. na novi automobil čekati 9 mjeseci i platiti ga znatno više nego prije dvije godine.

Ponovo cvjetanje biznisa, znatno veća potrošnja građana, osim podizanja cijene energije, stvorila je i problem s dostavom, pa je i to još jedan razlog za poskupljenja.

3. KLIMATSKE PROMJENE

Kao da već ovo sve nabrojano nije dosta, ova godina diljem svijeta puna je klimatskih ekstrema. Velike suše u Europi i Kini, poplave u Pakistanu...

Suša ne stvara samo velikih problema u poljoprivredi nego i za proizvodnju energije. Italija, koja petinu svoje energije dobiva iz hidroelektrana, smanjila je tu proizvodnju ove godine za čak 40 posto.

4. KINA

Čak četvrtina svih proizvoda u svijetu napravljena je u Kini. A tvornicama u Kini u posljednje vrijeme nije lako. Često su bile zatvarane, što zbog pandemije, nedostatka energije i klimatskih nepogoda. Kao rezultat toga, Kinezi nisu mogli proizvesti količine koje su inače proizvodili pa su cijene išle gore.

Kineski zahtjevi za gorivom sve su veći i također utječu na globalne cijene, a najviše ga kupuju od Rusa.