Vijesti / Ostalo

kraj ere jeftinog novca

I službeno najavljeno: Od srpnja rastu kamate na kredite i štednju

I službeno najavljeno: Od srpnja rastu kamate na kredite i štednju
Igor Kralj/PIXSELL

Zbog uvođenja eura taj rast će u Hrvatskoj biti sporiji nego u ostatku Europe

Europska središnja banka (ECB) službeno je najavila kraj ere jeftinog novca, od srpnja prestaje neto kupnja obveznica, a kamatna stopa raste za 0,25 postotnih bodova. Očekivan, po mnogima i zakašnjeli potez s inflacijom izvan kontrole, posljedično znači povećanje domaćih kamatnih stopa na kredite i štednju, donosi Poslovni dnevnik.

No, on će u Hrvatskoj biti polagan i umjeren, jer bi ulazak u eurozonu i podizanje rejtinga države trebali značajno ublažiti rast kamatnih stopa.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Suočen s rastom inflacije (8,1% u svibnju) ECB kreće u zaoštravanje monetarne politike. Poručuju da nakon srpanjskog, u rujnu slijedi snažniji skok referentne kamatne stope potraju li inflatorni pritisci, ili se pogoršaju.

Pritom su u Frankfurtu (ponovno) revidirali prognoze inflacije na više, sada na razini 2022. kalkuliraju 6,8%, a 2023. na 3,5 posto. U prethodnoj prognozi smirivanje cijena prema ciljanih 2% najavljivali su iduće godine.

Premda su na adrese nekih domaćih klijenata počele stizati obavijesti banaka o povećanju kamatnih stopa na kredite, riječ je o onima kojima je u računici euribor. U zadnjih pola godine 6-mjesečni euribor porastao je 0,5 bodova, dok je njegova 12-mjesečna inačica viša oko 1 postotni bod. Promjena kod NRS-a (Nacionalna referentna stopa) nema jer on reagira s vremenskim odmakom pa je u travnju nastavljen njegov pad. Inače, na kredite vezane na euribor otpada otprilike 18% ukupnih kredita građanima s varijabilnom kamatnom stopom, udio vezan za NRS je 67%, a na trezorske zapise 5,4 posto.

“Ove godine ne bi trebalo doći do porasta kamatnih stopa u Hrvatskoj na kredite, izuzev kredita kojima je kamatna stopa vezana uz euribor, a ako i kada se on dogodi bit će vrlo blag i polagan. Sigurno je da će biti sporiji i slabiji nego da ne uvodimo euro”, kaže glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.

Klijentima kojima su najavljene veće otplate poručuje da se bankama obrate sa zahtjevom za spuštanje kamatne stope ili da refinanciraju kredit kod konkurencije, prenosi RTL.


Izdvojeno

Reci što misliš!