Građani od transporta hrvatskim naftovodima i plinovodima direktne koristi neće imati koristi

Najnovije su europske sankcije Rusiji podigle cijene nafte, a i prije toga u Hrvatskoj od ponoći opet točimo skuplje gorivo. Divljanje cijena Vlada je već obuzdala rezanjem trošarina i fiksiranjem marži, no mjerama sutra dolazi kraj. Do kada će Banski dvori situaciju promatrati, a kad će ponovno djelovati više.

Više i nije vijest, i ovog utorka hrvatski vozači gorivo plaćaju skuplje.

Sadržaj se nastavlja...

"Vozim auto četiri godine, nažalost novi ne mogu novi kupiti. Ugradio sam plin, tada je bio tri kune i nešto, sada je 7,63 kune. Uzmite koji je to postotak, žalosno je to da se narod odriče svega, a država ničega", poručuje za RTL televiziju Boris Radovanić iz Zagreba.

Od jučer vlasnici automobila s benzinskim motorima litru Eurosupera 95 plaćaju 3 lipe skuplje nego jučer. Dizel je poskupio za čak 22 lipe i opet prešao 13 kuna.

Te cijene ostaju idućih tjedan dana, a kako će se mijenjati ovisit će i o odluci Vlade. Sutra ističe 90 dana u kojima su smanjene trošarine, 40 lipa za benzin, 20 lipa za dizel, te zamrznute trgovinske marže. A što dalje?

"Kontinuirano pratimo situaciju i ako procijenimo da za tim ima potrebe, bit ćemo uz naše sugrađane kao što smo to bili svaki put do sada", kaže ministar gospodarstva i održivog razvoja, Davor Filipović.

Dio koji država uzima od svake litre goriva među članicama Europske unije najveći je u Danskoj, gdje je i cijena po litri najveća. Njemačka puni proračun s 46 posto od svake litre, tek nešto više od Hrvatske. No, u Nijemci imaju i višestruko veće plaće od Hrvata a od sutra i smanjuju porez. Hrvatska na osnovu poreza i trošarina uzima više i od susjednih zemalja, dok, primjerice, država s čijim se standardom možemo usporediti - Poljska, od svake litre goriva uzima manje od 30 posto. Zato ministar postavljamo pitanje o nižim trošarinama.

Hoće li Vlada produžiti tu mjeru?

"Kao što sam rekao, vodit ćemo brigu o našim sugrađanima kao i do sada, a vi ćete biti pravovremeno obaviješteni o svim potezima", poručuje Filipović.

Hrvatska se priklonila embargu na uvoz ruske nafte, za razliku od Mađarske koja je, iako članica, izuzeta od te obveze. Zato će Mađari će nastaviti koristiti rusku naftu. A ako se tokovi opskrbe poremete, garanciju Orbanu daje Hrvatska. O tome je, odmah jutro nakon dogovora u Bruxellesu, mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó došao razgovarati s hrvatskim ministrom gospodarstva.

"Ovo je prilika koju ćemo iskoristiti da bi naša pozicija bila značajna kada govorimo o energentima", tvrdi Filipović.

Ipak, struka kaže - na značajniji ekonomski prihod od toga ne moramo računati.

"Ni nekakve veće ekonomske koristi ne možemo tu očekivati posebno u svjetlu rasta cijena energenata jer jednostavno Hrvatska nije proizvođač nafte, odnosno zadovoljavamo samo 30 posto vlastitih potreba", objašnjava Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Dakle, građani od transporta hrvatskim naftovodima i plinovodima direktne koristi neće imati. S obzirom na nastavak energetske krize, ravnatelj Energetskog instituta nije optimističan.

"Ono što nas očekuje je skupa jesen i zima osobito kada započne sezona grijanja. To će utjecati na porast troškova energenata za kućanstva i porast energetskog siromaštva", kaže Jakšić.

I ne samo to. Već smo naučili da skuplji energenti znače poskupljenje svega ostalog i još jača inflacija. A Vlada i dalje samo kontinuirano prati situaciju.