Nakon rasta kamatnih stopa novac će biti skuplji, pa bi cijene nekretnina mogle biti jeftinije. No, to je samo jedan od faktora, a o čitavom tržištu za Net.hr govori Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja trgovaca nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori

Nekoliko je okolnosti koje već utječu i utjecat će na tržište nekretnina u Hrvatskoj. U prvom redu, rast kamatnih stopa, povezan s inflacijom, a zatim vjerojatno i uvođenje eura, piše Net.hr.

Na prošlotjednoj sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB) raspravljalo se o gospodarskim i financijskim kretanjima te financijskoj stabilnosti. Naglašeno je kako su "izazovi i rizici za domaći financijski sustav u nadolazećem razdoblju u Hrvatskoj povezani s razvojem geopolitičkih nestabilnosti i inflatornih pritisaka, učincima očekivane normalizacije monetarne politike te nastavkom rasta cijena stambenih nekretnina".

Sadržaj se nastavlja...

Ranije je HNB objavio podatke prema kojima su stambeni krediti prošle godine rasli po stopi od devet posto. Na kraju veljače ove godine od 142 milijarde kuna svih kredita, stambenih je bilo više od 68 milijardi. Prosječna kamatna stopa svih stambenih kredita u veljači je iznosila 3,08 posto. S obzirom na to da cijene nekretnina rastu, a očekuje se i rast kamata, u HNB-u procjenjuju da bi moglo doći do otežane otplate kredita s promjenjivim kamatama, osobito kod visoko zaduženih kućanstava.

Koliko će i kako rast kamatnih stopa i ulazak u eurozonu utjecati na tržište nekretnina Net.hr je upitao Dubravka Ranilovića, predsjednika Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i partnera Kastel nekretnine.

"Naravno da će se s povećanjem kamatnih stopa na kredite smanjiti presija tržišta i smanjiti potražnja, što bi onda dugoročno utjecalo i na cijene nekretnina njihovim spuštanjem. Najavili smo to još prije dvije, tri godine. Da nije bilo pandemije, kamatne stope bi vjerojatno porasle i ranije s obzirom na povijesni rast inflacije. Istovremeno je kamata na tzv. štednju u najboljem slučaju u nuli, a ponekad i negativna pa je to još dodatno ulagače 'guralo' u nekretnine. Ne očekujemo da će već ove godine biti nekih strašnih pomaka, ali bi se na jesen trendovi polako mogli početi okretati.

Definitivno je da se s povećanjem kamatnih stopa polako ulazi u neki ciklus koji će voditi u drugom smjeru. Iluzorno je očekivati da tržište može stalno rasti kako prometom, tako i cijenama. To nije realno i nikada se nije tako dogodilo. Ciklusi rasta i pada se uvijek izmjenjuju pa će tako biti i ovaj put, samo je pitanje kada. Tržište nekretnina je poprilično inertno jer se bazira na subjektivnom stavu vlasnika o vlastitoj cijeni tako da trebaju mjeseci neuspješne prodaje da bi cijena konačno počela padati. S time da na domaćem tržištu nekretnina postoje i neke druge specifične okolnosti poput ogromnog manjka kvalitetnih nekretnina i kvalitetne stanogradnje, što je u Zagrebu posebno potencirao potres", kaže Ranilović.

Prema njegovim riječima, stambeni fond u Hrvatskoj je u relativno lošem stanju i malo je kvalitetnih nekretnina na tržištu. "Dijelu ulagača to sužava krug interesa i onda na vrlo malo nekretnina imate mnogo veću potražnju", pojašnjava.

Ranilović također ističe kako su cijene, ali i promet stambenim nekretninama u Hrvatskoj polarizirane između Zagreba i priobalnih nekretnina s jedne strane, gdje cijene rastu, te ostatka Hrvatske s druge strane. K tomu, ističe kako je svaki treći kupac nekretnine u Hrvatskoj - stranac. Naravno, to je prvenstveno zbog kupovine nekretnina na obali.

Cijeli razgovor s Ranolićem pročitajte na portalu Net.hr