Sociolozi su se pozabavili društvenim fenomenom antimaskera te su istraživanje lani proveli na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1512 građana

Iako se čini da ih u javnosti, a osobito na društvenim mrežama ima puno, istraživanje je pokazalo da se u Hrvatskoj samo 13 posto osoba izjašnjavaju kao antimaskeri, a među njima je 2,7 posto onih misle da korona ne postoji.

Sociolozi Branko Ančić sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja i Dražen Cepić sa Sveučilišta u Zadru proveli su istraživanje pod nazivom “Tko su antimaskeri u Hrvatskoj? Prilog istraživanju antimaskerske reakcije tijekom pandemije bolesti COVID-19 u Hrvatskoj” objavljeno u znanstvenom časopisu Sociologija i prostor.

Sadržaj se nastavlja...

Sociolozi su se pozabavili društvenim fenomenom antimaskera te su istraživanje lani proveli na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1512 građana, piše Večernji list.

Pandemija je tumačena različitim teorijama zavjere, od interpretacija da je riječ o virusu kreiranom u kineskom laboratoriju, preko toga kako se prenosi kroz 5G mrežu do toga kako Bill Gates želi masovno procijepiti svjetsku populaciju s namjerom da ubije većinu ljudi.

Prosvjedi protiv mjera su, ističu, širi fenomen koji se pored protesta sastoji i od članstva u online grupama, komentiranja ispod medijskih objava, dijeljenja materijala po društvenim mrežama... No, velika većina u hrvatskom društvu (87%) smatra da je korona opasna i da bi posljedice mogle biti kobne, dok 13% ispitanika umanjuje opasnost od korone i drži da su mjere prestroge. Najviše antimaskera je u dobi od 30 do 39 godina (23,7%) te u dobi od 18 do 29 godina (17,8%), a najmanje ih je u dobi od 65 i više godina (3,3%). Najviše je antimaskera među onima koji u kućanstvu nemaju starije od 65 i više godina!

Hrvatske regije ne razlikuju se po udjelu antimaskera. Kad se gleda klasna pripadnost antimaskera bez umirovljenika, najviše ih je u radničkoj klasi (25,2%) te u višoj klasi (13,6%), a najmanje u srednjoj klasi (11,9%). Antimaskeri su u najvećoj mjeri prisutni među radno aktivnom populacijom, među nezaposlenima ih je 20%, zaposlenima 18%, a u općoj populaciji 13%. Dvostruko ih je više među ispitanicima u privatnom sektoru (22,2%) nego u javnom (12,2%).

Među onima kojima su se prihodi znatno ili nešto smanjivali zbog pandemije antimaskera je više. Dvostruko ih je više među onima koji su iskusili gubitak posla zbog pandemije od onih koji to nisu.

Nepovjerenje prema Vladi

Najveće nepovjerenje antimaskeri gaje prema Stožeru, Vladi i medijima. Više ih je među biračima Mosta i Domovinskog pokreta, no ima ih i među biračima Pametno, Fokusa, Stranke s imenom i prezimenom, a najmanje među biračima HDZ-a.

"Podaci pokazuju kako je antimaskerstvo marginalna pojavnost, ali koja se ne smije u pandemijskim uvjetima zanemarivati jer može imati negativne posljedice po zdravlje stanovništva", zaključuju Ančić i Cepić.

Da viša razina obrazovanja znači manju sklonost teorijama zavjere, to ovo istraživanje nije potvrdilo, prenosi Večernji list.