Fiket je upozorio i da podrhtavanja tla nikad neće prestati

Seizmolog Tomislav Fiket rekao je za HRT da je normalno to što se nakon prvog jučerašnjeg potresa u 6:28 sati s epicentrom u petrinjskom području dogodilo još petnaestak novih slabijih potresa. Fiket smatra da je to dio serije koji očito ide prema smirivanju.

“U slučaju da je prvi udar bio glavni udar, pravilo je da obično ide još jedan jaki, i onda sve slabiji i slabiji udari. Ali nije pravilo da ne može biti još jačih udara. Pravilo je da kad se na kraju pogleda, kada je serija završila, da je raspodjela po jačinama padajuća. Da imate malo jakih potresa i puno malih potresa. Znači da sada i dalje može biti potresa koji su 3 ili čak 4 Richteru”, objašnjava Fiket.

Sadržaj se nastavlja...

Smatra taj i zagrebački potres iz ožujka nisu povezani jer se radi o dva različita epicentralna područja i dva rasjeda koji nisu direktno vezani osim na globalnoj razini zbog tektonskih ploča koje se podvlače jedna pod drugu. “Iz iskustva znamo da seizmična aktivnost varira. Inače nemamo ovakvu seriju potresa, ali ova godina je posebna po svemu pa i tome”, kaže seizmolog Fiket.

Podrhtavanja neće prestati

Fiket je upozorio da podrhtavanja tla nikad neće prestati. “Njih je bilo i prije i bit će ih poslije potresa, Zemlja je cijelo vrijeme aktivna i tektonske ploče se pomiču, pa će biti i potresa. Ova serija trne relativno lijepo, ja se nadam da će za par mjeseci završiti”, dodao je.

Rekao je da su potresi mogući i na području Jadranskog mora, ali da tsunami kao posljedica zahtijeva mnoge podudarnosti, obično su veličine od samo petnaestak centimetara i vjeruje kako to nije nešto što bi nas trebalo zabrinjavati.

U budućnosti se očekuje još jedan puno jači potres, piše HRT.

“Kolege geolozi, seizmotektoničari rade procjene aktivnih rasjeda, oni gledaju dužinu rasjeda odnosno samu rasjednu plohu. Na osnovi veličine te plohe se procjenjuje maksimalna moguća magnituda tog potresa koju taj rasjed može proizvesti. Procijenjena magnituda zagrebačkog rasjeda rađena je po radu profesora Tomljanovića sa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i iznosi 6.5 po Richteru. Za Dubrovačko područje su to i više vrijednosti, 7 po Richteru, a za Riječko područje je to nešto manje, oko 6″, kaže Tomislav Fiket za HRT.