Ministar financija Zdravko Marić otkrio je kako će Hrvatska do milijardi koje su joj potrebne u narednim mjesecima

Točno dva tjedna Hrvatska više ne živi normalnim životom. Ne rade kafići, restorani, trgovine osim one s hranom, ne rade frizerke, pedikerke, nema teretane, kina, kazališta, nema ničega. 12.000 ljudi dobilo je otkaz, 400.000 novih je na minimalcu, deseci tisuća ljudi sjede doma jer im je posao na čekanju.

Nitko ne troši, osim na konzerve i WC papir i C vitamin, jer - nemaju kuna ili se boje da ih neće imati i jer u doba neizvjesnosti i krize nitko ne troši. A istina - nemaju ni na što trošiti dok ništa ne radi.

Sadržaj se nastavlja...

dući tjedan je Uskrs, umjesto 180 000 turista koji radosno kusaju ribu pomfri i sladoled, umjesto onih uobičajenih dosadnih izvještaja o porastu dolazaka i noćenja i predsezoni i najboljoj sezoni ikad, moći ćemo izvijestiti samo da je sve prazno, i da nikog nigdje nema i da nitko ništa ne troši. Avioni ne lete, opgovi bacaju gomile hrane, a sjetite se - vjerojatno je da će to trajati još dva mjeseca.

Ekonomija je na respiratoru, ovaj tjedan u Direktu ste čuli što o tome misle cijenjeni ekonomski stručnjaci, što misle poslodavci, a sad je na redu ministar financija Zdravko Marić. Otkrio je prije svega otkud Hrvatskoj sve te milijarde za pakete mjera.

"Neće ih biti lako priskrbiti, ali moramo imati plan jer ušli smo u krizu koja je nepojmljiva. Ipak, puno smo spremniji nego sa zadnjom krizom. No, neće biti lako jer kad se uključe svi rashodi, javne službe, funkcioniranje države i ove mjere, riječ je o 42 i 45 milijardi kuna kroz sljedeća tri mjeseca, a tome treba pridodati dvadesetak milijardi dospijeća prijašnjih dugova. Prvi fokus je domaže tržište, protekla tri dana potpisao sam šest ugovora s komercijalnim bankama u iznosu od šest milijardi kuna, nakon što je HNB spustio obveznu rezervu. To je modus ili put kojim ćemo ići u sljedećoj fazi. Ali i neke druge stvari, HNB će poduzimati strukturne operacije, kao otkup državnih obveznica", kazao je ministar Marić pa nastavio:

"Na međunarodnim tržištima došlo je do otvaranja, cijene su pale i vodim razgovore s raznim financijskim institucijama. Riječ je o onima u Europi i svijetu, kao Svjetska banka."

Naglasio je i da se mirovine neće dirati. Iako, to se iz redova vladajućih čulo više puta proteklih dana.

"Ne trebaju se bojati za mirovine u smislu da će isplata mirovina stati. To nije tema nikakvih racionalizacija. Moram odmah reći da brojke o kojima govorim, visoke su, travanj je da će nešto prihoda učiniti svoje. No, peti i šesti mjesec bit će s prihodne strane malo za očekivati."

Minimalac je porastao, ali moguće je da će njega primati sve veći broj zaposlenih, ovisno o tome koliko će trajati kriza.

"Premašili smo projekciju od 400.000 ljudi, moguće da će biti premašeni 500.000 i 600.000. Sigurno da ćeo priskrbiti novac jer ne bismo išli u tu mjeru", naveo je ministar.

Burza bilježi sve veći broj nezaposlenih, njih oko 13.000 u posljednjih 15 dana...

"Pad nezaposlenosti je usporio i iako se ne volim referirati na strane primjere, u Austriji je situacija puno gora. Javila mi se jedna poduzetnica i rekla da je nakon prospavane noći odlučila ne podijeliti otkaze za svojih oko 50 zaposlenih."

Režije će biti problem onima bez posla ili s manjim primanjima, ali Vlada razmatra i u smjeru tog rasterećenja za pogođene građane.

"Država je dala više nego jasnu poruku jer ove su mjere više nego konkretne i ako ste pratili na sjednici Vlade, donesen je zaključak da oni kojima možemo naložiti, to činimo, kojima ne možemo, apelirat ćemo. Kad govorimo o režijama, HEP možemo izvući kao javno poduzeće, a i mahom govorimo o lokalnoj razini."

Potrošnja u dva tjedna pada, što je logično, ali koliko točno?

"Zadnjih oko 12 dana, otkako su strože mjere na snazi, bilježimo pad iznosa fiskaliziranih računa za oko 40 ili više posto. Maloprodaja nije toliko pogođena, ali to nije samo hrana. Imamo puno neprehrambenih artikala i naša ideja je, zdravlje na prvom mjestu. Epidemiologa i struke se moramo držati i slušati ih, ali moramo učiniti što god možemo kako bi gospodarske aktivnosti ipak trajale. To moramo držati kako god znamo i svi koji možemo, moram dati doprinos za gospodarske aktivnosti i njihovo trajanje."

Državni i javni sektor su na udaru, otkazi su itekako mogući...

"Rekli smo da u sljedećim danima idemo u dijalog sa socijalnim partnerima pa ćemo biti pametniji."

Učitelji i profesori bi mogli u tom smislu ostati bez obećanih povišica.

"Bit će i to tema razgovora, imat ćemo konstruktivne razgovore i siguran sam da ćemo svi pokazati solidarnost."

Nagrada za sve koji nas drže "iznad vode" jest što im se aplaudira i pjeva s balkona, ali vojska, vatrogasci, policija i zdravstveni djelatnici, mogli bi dobiti i novčane nagrade...

"Ne samo da moramo razmišljati o tome nego to i učiniti."

Njemački ministar financija nijedna tvrtka ne smije propasti zbog koronavirusa.

"Mislim da smo ovim mjerama reagirali na vrijeme i mislim da je otvorena racionalna doza optimizma među poduzetnicima. Spremni smo, ovu krizu moramo preživjeti, zajedno, solidarno, ali i moramo gledati dan poslije."

Ministar se nije usudio prognozirati kad ćemo normalno živjeti.

"Ako bih ikad poželio kristalnu kuglu, tad bih je htio sad, ali nažalost, nemam je", zaključio je ministar Marić.

Izvor: Vijesti.hr