Od početka epidemije u Hrvatskoj profesor biologije i biokemije Gordan Lauc neke od svojih savjeta rado dijeli s hrvatskom javnošću

Gordan Lauc, redoviti profesor molekularne biologije i biokemije na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, od početka pojave epidemije u Hrvatskoj praktično objašnjava sve oko koronavirusa. Neke od svojih savjeta i stručnog mišljenja u vezi zaraze podijelio je s Novim listom. Ono što on navodi kao važno za borbu protiv virusa, a toliko se ne spominje u javnom prostoru, jest ovlaživanje zraka.

“Primarno mjesto ulaska svih respiratornih virusa je sluznica nosa, usta i oka. U normalnom stanju ona je zaštićena debelim sluzavim slojem koji se naziva mukoza, a sastoji se od jako hidratiranih glikana koji predstavljaju prirodnu obranu protiv virusa i bakterija. No, ako dulje vrijeme udišemo suhi zrak, ta barijera gubi funkciju i virusi imaju širom otvorena vrata. Svi znamo da suhi zrak šteti, no nažalost nedovoljno toga poduzimamo da to spriječimo. Temeljni problem je činjenica da hladni zrak sadrži jako malo vlage, tako da kad ga zagrijemo zrak u grijanim prostorima postaje jako suh. Istraživanje u Americi pokazalo je da je tijekom zime vlažnost zraka u zatvorenim grijanim prostorima oko 20 posto, što je jako malo i jako potiče širenje virusa”, rekao je za Novi list prof Lauc.

Važnost ovlaživanja zraka

Sadržaj se nastavlja...

Kada je riječ o zaštitnim maskama, Lauc tvrdi da je ona važna u slučaju ako je osoba bolesna, no da ona ne sprječava širenje virusa. Objašnjava da zdravu osobu maska ne štiti previše jer većina zraka koji udišemo, pa i kada imamo masku, zapravo prolazi pored, a ne kroz masku.

“U posljednjih nekoliko dana situacija se doista promijenila i velik broj ljudi je počeo razmišljati o ovlaživanju zraka. Ono što me žalosti jest što se to još uvijek ne događa u javnim i poslovnim prostorima i zato se nadam da će uputa o nužnosti ovlaživanja zraka uskoro postati i dio službenih preporuka”, veli ovaj profesor s PMF-a.

O mjerama koje provodi Hrvatska i provodi li dovoljno testiranja

“Mislim da ovdje treba biti realan i reći da smo u uvjetima u kojima smo bili testirali onoliko koliko je bilo moguće. Ne smijemo zaboraviti da se u Hrvatskoj niz godina ne ulaže dovoljno u području genetičkog testiranja i da u tome značajno zaostajemo za ostatkom Europe. Ciljanim testiranjem spriječeno je širenje virusa u prvoj fazi i danas smo u mnogo boljoj situaciji od svih drugih zemalja koje graniče s Italijom. U posljednjih nekoliko tjedana pokrenuto je još nekoliko laboratorija koji provode testiranje i vjerujem da će se tu situacija značajno popraviti. No, tu treba voditi računa i o cijeni testa, koji danas iznosi od 500 do 700 kuna. Jedan od prvih zadataka koji stoji pred Znanstvenim savjetom koji je osnovao premijer jest izraditi strategiju testiranja koja će omogućiti omekšavanje karantene, a istovremeno spriječiti eksploziju epidemije”, odgovara Lauc na pitanje o tome provodi li se u Hrvatskoj dovoljno testiranja na koronavirus.

Profesor Lauc smatra da se Hrvatska jako dobro nosi s ovom situaciju, no isto tako kaže da on nema dovoljno znanja niti informacija da komentira pojedine mjere. Ipak, navodi da je činjenica da se, barem sada kako stvari stoje, Hrvatska neće naći u tragičnoj situaciji kao što su se našle Italija, Španjolska ili SAD.

O drugom valu epidemije

Ovaj znanstvenik kaže da, kada je u pitanju cjepivo protiv korone, znanost nije dovoljno brza da riješi ovu situaciju. Objašnjava da cjepiva i lijekovi nažalost neće biti spremni za jesen kada se očekuje drugi val epidemije. S druge strane, navodi da znanost vrlo brzo prikuplja informacije i da će na jesen biti sigurno pripremljeniji pa da će se svijet s epidemijom moći nositi tako da neće morati blokirati pola planeta. O drugom valu epidemije Lauc za Novi list objašnjava:

“Svi respiratorni virusi se povlače s prestankom sezone grijanja i za očekivati je da će se to dogoditi i s ovim. Epidemiološki podaci upućuju da bi to doista trebalo biti tako. No iako vidimo veliki broj oboljelih, ipak se do sada samo manji dio populacije susreo s virusom. Iako će se tijekom ljeta sporije širiti, virus neće nestati i na jesen će se vratiti iz tisuća različitih žarišta. Tek nakon što veći dio populacije preboli virus i postane na njega otporan, možemo očekivati da će prestati njegovo eksponencijalno širenje. A i to samo pod pretpostavkom da će oboljeli razviti trajnu imunost, u što još uvijek ne možemo biti sigurni.”

‘Posljedice potresa vidjet ćemo tek za 10-ak dana kad vidimo ima li razlike u širenju bolesti u Zagrebu i drugim dijelovima Hrvatske’

Odgovarajući na pitanje kako to da nakon potresa u Zagrebu i nedržanja previše socijalne distance tada kada su ljudi izašli iz svojih domova, nema linearnog rasta u broju zaraženih, profesor Lauc kaže da ostaje tek vidjeti hoće li biti razlike u širenju bolesti u metropoli i drugim dijelovima Hrvatske.“Gledajući situaciju u Italiji, Španjolskoj i Americi, osobno mislim da nismo pretjerali s mjerama. Italija danas ima nešto manje od 1000 umrlih na dan, a da nisu otišli u karantenu taj broj bi vjerojatno bio značajno veći. Ovaj virus je nedvojbeno jako zarazan, iako zapravo nitko još uvijek ne zna koliko, jer ne znamo koliko je ljudi koji su bili u kontaktu s virusom doista oboljelo, a koliko ih je od početka bilo otporno na taj virus. Isto tako još uvijek nismo mogli vidjeti posljedice potresa, jer je potrebno neko vrijeme da se detektiraju eventualno novozaraženi. Posljedice potresa vidjet ćemo tek za desetak dana kad vidimo postoje li razlike u širenju bolesti u Zagrebu i drugim dijelovima Hrvatske”, rekao je.

‘Stvari koje kupujemo su najveći rizik pa ih prvih par dana treba držati u karanteni’

Za kraj, profesor Lauc je ispričao kako on provodi ove dane epidemije. Iznio je svoje mišljenje u vezi stvari koje su kupljene u dućanu jer smatra da se tamo krije najveća opasnost. Usput je rekao što on radi s njima.

“Nemam simptome, ne nosim masku, a niti rukavice. Rukavice nemaju smisla ako se ne mijenjaju često. Štoviše, samo daju osjećaj lažne sigurnosti. Virus ne može ući kroz ruke, već samo ako rukom na kojoj je virus dodirnemo nos, usta ili oči. Pranje ruku jednako je učinkovito kao i nošenje rukavica. Kad izlazim, trudim se držati dalje od drugih ljudi i izbjegavati kontakt sa stvarima koje su drugi ljudi mogli dodirivati. Osobno mislim da su stvari koje kupujemo najveći rizik, pa pokušavam sve što kupimo prvih par dana ‘držati u karanteni’, tj. ne dodirivati dok ne prođe onih nekoliko dana koliko virus preživljava na većini površina”, rekao je profesor Gordan Lauc za Novi list.