I dok nadležni ponavljaju kako za više testiranja 'nema potrebe', s njima se ne slažu svi iz struke

I dok u okruženju broj oboljelih raste, u Hrvatskoj je ta brojka stagnirala 48 sati sve dok jučer poslijepodne nije zabilježen i 13. slučaj zaraze koronavirusom.

Jedni govore da Hrvatska ima sreće, drugi da je riječ o dobrim mjerama opreza, a dio javnosti pita se je li niska brojka rezultat malog broja testova koji se u Hrvatskoj proveo.

Sadržaj se nastavlja...

Do jučer ujutro u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" obavljena su 344 testa, dok je, primjerice, u Sloveniji, gdje je je prvi slučaj otkriven nakon Hrvatske, testirano 1227 ljudi, od čega je 23 oboljelo, piše Večernji list.

Iako je Stožer civilne zaštite objavio da se epidemiološka slika u Europi pogoršala te je uveden novi niz mjera, u Hrvatskoj se i dalje testiraju samo osobe koje su u zadnjih 14 dana boravile u zahvaćenim područjima i razvile su simptome bolesti. Čak se niti na vlastiti zahtjev ne mogu testirati osobe iz zaraženih područja kao ni oni koji su bili u kontaktu sa zaraženima ako nemaju simptome.

"U bliskih kontakata osobe s potvrđenom COVID-19 koji nemaju znakove bolesti rutinski se ne provodi testiranje na novi koronavirus. Razlog tome je što negativni nalaz testiranja u takvoj asimptomatskoj fazi ne isključuje infekciju. Stoga se testiranje na SARS-CoV-2 provodi samo u slučaju postavljene sumnje na COVID-19, tj. kada se zadovolje klinički i epidemiološki kriteriji bolesti", stoji u uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo čiji je ravnatelj, dr. Krunoslav Capak već prije najavio da bi uskoro prema preporukama Europskog centra za suzbijanje i sprečavanje bolesti (European Centre for Disease Prevention and Control) moglo početi s testiranjem prema proširenim kriterijima.

"Najprije ćemo testirati teške slučajeve plućnih bolesnika iz bolnica, prema preporukama ECDC-a, a onda ćemo vidjeti hoćemo li testiranje proširiti i na kontakte oboljelih i na sumnjive kontakte", rekao je Capak za Večernji list prošlog vikenda.

Testiranja i dalje samo u Zagrebu

Također, prošlog je tjedna najavljeno da će se uskoro krenuti s testiranjima izvan zagrebačke Klinike za infektivne bolesti, odnosno da će testiranja moći provoditi i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, no niti ta mjera još nije zaživjela.

Na pitanje hoće li se testiranja i dalje provoditi samo u Zagrebu također odgovara potvrdno. Stožeru civilne zaštite upućene su, naime, kritike zbog činjenice da se uzorci iz drugih krajeva Hrvatske, poput Rijeke, moraju slati u Zagreb na testiranje čime se znatno produljuje vrijeme čekanja, iako za to u praksi nema nikakve potrebe. "Svaki veći zavod ili bolnica s mikrobiološkim odjelom i PCR uređajem mogli bi provoditi testiranja, ali to i dalje nije dogovoreno", potvrdio je Capak.

I dok nadležni ponavljaju kako za više testiranja "nema potrebe", s njima se ne slažu svi iz struke.

"Znanstvenici su brzo shvatili potencijalne rizike, no političari uglavnom ne slušaju znanstvenike. Najbolji primjer je SAD gdje je neodgovorna antiznanstvena politika zavukla glavu u pijesak. Sada kada su konačno počeli provoditi testove, shvatili su da im se bolest proširila čitavom zemljom i da je više nije moguće zaustaviti. Bojim se da je slična situacija i kod nas, jer premalo testiramo, tako da je vrlo vjerojatno da je velik broj zaraženih neotkriven. S obzirom na intenzitet kontakata između Italije i Hrvatske, bojim se da kod nas postoje stotine zaraženih", upozorava naš poznati molekularni biolog prof. dr. sc. Gordan Lauc, piše Večernji list.