Hrvatska je u razdoblju od 2008. do 2018. izgubila oko 233 tisuće stanovnika što je više od pet posto populacije

Državni zavod za statistiku objavio je najnovije podatke o broju stanovništva. Zahvaljujući iseljavanju i negativnom prirodnom prirastu, Hrvatska je u razdoblju od 2008. do 2018. izgubila oko 233 tisuće stanovnika što je više od pet posto populacije.

Za istočni dio Hrvatske u javnosti vlada percepcija kako prednjači u iseljavanju, no statistika DZS-a to ne potvrđuje. Među gradovima s više od 20 tisuća stanovnika najveći demografski minus bilježi Rijeka, koja je u 10 godina izgubila je više od 14 tisuća stanovnika. Drugi na listi je Split s minsom od 9.883 stanovnika, a zatim slijede Osijek s gotovo 7 tisuća manje stanovnika te Slavonski Brod s 6 i pol tisuća minusom.Međutim, kada se promatraju relativni pokazatelji, prevladavaju gradovi s istoka Hrvatske. Na vrhu je Vukovar, koji je u zadnjem desetljeću izgubio petinu stanovništva.

Sadržaj se nastavlja...

Među deset najvećih gubitnika nalaze se još četiri slavonska grada (Požega, Slavonski Brod, Đakovo i Osijek).Što se tiče rasta broja stanovništva, značajniji je ostvarilo tek nekoliko gradova, među kojima se po rastu većem od tisuću stanovnika izdvajaju Zagreb (+21.809), Solin (+3.207), Kaštela (+3.113), Dubrovnik (+1.764) i Dugo Selo (+1.458).

Ako pak promatramo županije, u plusu je samo Istarska, i to s minimalnim rastom od 0,62 posto, dok sve ostale bilježe veći ili manji odljev stanovništva. Uz Sisačko-moslavačku, najveću depopulaciju pretrpjele su Požeško-slavonska (-16,2 posto) i Ličko-senjska županija (-14,9 posto).

Izvor: Tportal/DZS