Straha od novog slučaja 'Franak' nema, slažu se stručnjaci

U Hrvatskoj bi se od 2023. godine trebalo plaćati eurom kao službenom valutom, no u zemlji to i dalje izaziva oprečne reakcije. 

Dok ekonomisti jedva čekaju ulazak u eurozonu i vesele se pozitivnim učincima na gospodarstvo, građani su podijeljeni.

Sadržaj se nastavlja...

Procjena Vlade kada će euro zamijeniti kunu je 2023., no građane taj proces prilično plaši.

"Bojim se da će nam se sve cijene povisiti, plaće su nam i ovako niske... Ne znam što će biti. Bolje ne ide. Koliko ja vidim, koliko pratim situaciju, na bolje ne ide ni za koga", kaže Ksenija Benčić iz Rijeke.

Pesimističan je i Drago Jokić iz Zadra: "Na osnovi iskustava drugih zemalja kod kojih je došlo do promjene nacionalne valute u euro, svuda je došlo do poskupljenja. Prema tome, ako je svuda došlo do poskupljenja, nema razloga da se to ne dogodi i kod nas."

Prema posljednjim istraživanjima, u Hrvatskoj 49 posto građana podržava promjenu kune u euro, a protiv ih je 47 posto.

"Građani se zapravo boje da će realna kupovna moć njihovih plaća i dohodaka biti puno niža, da će uvođenje eura imati određene redistribucijske efekte i da će više pogoditi siromašnija kućanstva, nego ona imućnija", objašnjava Marija Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. 

 U eurima je 76 posto hrvatskih, polovina kredita je vezana uz euro, kao i 58 posto robne razmjene. Više od trećine prihoda u našoj najprofitabilnijoj gospodarskoj grani je također iz zemalja eurozone.

A u dobroj pripremi, kaže ministar, leži i tajna kvalitetnog prijelaza na euro.

"Sve ono što dobro napravimo u ovoj pripremnoj fazi, to će samo staviti naglasak na ovu pozitivu i negativu", rekao je ministar financija Zdravko Marić.  

Priznaje da postoje određeni rizici, ponajprije kod formiranja cijena u eurima i prilagodbe građana na nove iznose.

"Nekakva pretpostavka je da će, kao što se događalo u nekim drugim zemljama, trgovci lakše zaokruživati cijene na više, nego na niže. Država ipak ima nekakve mehanizme da će koliko-toliko, ne možemo reći u potpunosti, anulirati, ali će to umanjiti", rekao je Marić.

Zato će minimalno pola godine prije uvođenja eura cijene morati biti istaknute u obje valute. A rezervni mehanizam je sniženje PDV-a. No, ni jedno ni drugo nije jamstvo da cijene neće rasti. Dio građana teško će se oprostiti od kune kao nacionalnog simbola.

"Ali bit će to i euro jer će na poleđini europskih kovanica biti jedan od naših nacionalnih simbola, no morat ćemo se dogovoriti koji", kazala je bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić.

Zabrinutost izaziva i mogući rast kunskih kredita pri konverziji ako tečaj bude nepovoljan.

"Ja osobno imam i kune i euro, tako da sam na neki način zaštitio sam svoju poziciju", rekao je Marić.

No, straha od novog slučaja 'Franak' nema, slažu se stručnjaci. Kuna je stabilna, a stabilnost je jedan od preduvjeta i u fazi prilagodbe. Dakle, kunski krediti ne bi trebali biti ni skuplji ni jeftiniji.

Ekonomski stručnjaci kažu da je strah neopravdan jer, tvrde, Hrvati su već uveli euro, samo ga nazivaju kuna.