SiB Plus / Skidamo Prašinu

Ali naravno, pazite da se ne spotaknete!

10 razloga zašto gledati gore dok hodate Osijekom

10 razloga zašto gledati gore dok hodate Osijekom
Domagoj Butković/TZ Osijek

Mnoge zanimljive priče vremenom su skoro izgubljene, no dopustite si na trenutak da skupa zaplovimo kroz povijest i otkrijemo skrivene tajne osječkih pročelja


Svakodnevno hodajući gradom nitko nema vremena razmišljati o umjetnosti koja nas okružuje. Najčešće zaokupljeni vlastitim brigama brojimo zalijepljene žvakaće gume na pločniku. Je li to zgažena Čunga Lunga ili Orbit? Vječna je dilema. TZ Osijek objavila je zanimljiv članak o znametostima na koje uopće ne obraćamo pozornost dok hodamo gradom.

Podignite glavu prema suncu, zaparajte nosom oblake i pretražite pogledom pročelja zgrada. Rimska božanstva, mitska bića i interesantni detalji samo čekaju da ih otkrijete. Svoje zlatno doba Osijek je živio na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Među različitim neo-stilovima zgrada koje su tada niknule posebno mjesto zauzima oku draga secesija. Osječki arhitekti su ostavili za sobom brojna remek djela i napravili od svake ulice muzej na otvorenom.

Mnoge zanimljive priče vremenom su skoro izgubljene, no dopustite si na trenutak da skupa zaplovimo kroz povijest i otkrijemo skrivene tajne osječkih pročelja.

1. Meduza (Kuća Lucić, Ulica Stjepana Radića 31)
Meduza, jedna od tri sestre Gorgone, sa svojom zmijolikom frizurom skrila se kao secesijski ukras podno balkona pročelja kuće Lucić. Starogrčki heroj Perzej joj je okončao život oštricom dok je spavala. Prišao joj je okrenut leđima, gledajući njezin zrcalni odraz u štitu. Kao i mitsko biće, ovaj ukras, svojim pogledom skameni svakog prolaznika koji ga pronađe. Poznati talijanski dizajner Versace je odabrao upravo Meduzu za svoj logo. Legenda kaže da posjeduje moć kojom opčini ljude, a oni se zatim u nju ludo zaljube. Ne znamo za vas, ali nas je osvojila.2. Merkur (Zgrada Hrvatske gospodarske komore, Europska avenija 13)
Najzgodniji lega u gradu ne vozi bicikl, ne trči po promenadi oko mostova niti igra za NK Osijek. On je starorimski bog Merkur, simbol trgovine, zarade, razmjene poruka, sreće, prevare i lopova. Prava manga, reklo bi se! Smješten na zgradi Hrvatske gospodarske komore daje savjete svim poduzetnicima u njihovim poslovnim pothvatima. U reljefnoj kompoziciji ispod kipa se ponovno prikazuje Merkur, a kraj njega Minerva, rimska božica zanata, trgovine, medicine, glazbe, mudrosti, ratnika i poezije. Svestrana dama uz snalažljivog mladića, pravi par.

3. Božica slobode Libertas i krokodili (Kuća Friml, Trg Ljudevita Gaja 8)
Ako smo našli zgodnog legu, moramo i legicu. New York ima Kip slobode, a Osijek Mozaik slobode! Na pročelju kuće Friml nalazi se mozaik napravljen od keramičkih pločica iz Pečuha, a predstavlja rimsku božicu Libertas. Ona ponosno drži baklju koja obasjava svijet slobodom. Plamen tjera betonske krokodile koji su u strahu uzdignuli glave. Možda je upravo arhitekt Ante Slaviček, pripadnik secesijskog pokreta, odgovoran za odabir teme ovog mozaika. Ideja secesije se bazira na suprotstavljanju tradiciji i okovima, a misao vodilja umjetnika toga doba bila je - svakom vremenu njegova umjetnost, svakoj umjetnosti njena sloboda.4. Sfinga (Kino Urania, Šetalište K. F. Šepera 8)
“Koje stvorenje ujutro hoda na četiri noge, u podne na dvije, a uvečer na tri?” Iskompleksirani Edip točno odgovori - čovjek - i Sfinga se baci s visoke stijene. Sfinga, podrijetlom iz drevnog Egipta, postavljala je prolaznicima zagonetke ispred grada Tebe, a na kraju je i sama postala zagonetka na pročelju Kina Urania. Pravi odgovor na pitanje zašto je ona tu skriven je u bivšoj masonskoj loži Budnost koja se nalazila u ovoj secesijskoj ljepotici. Arhitekt Viktor Axmann, i sam član masonske lože, postavio je Sfingu kao čuvaricu hrama i simbol budnosti.

5. Vrag (Kuća Bauer-Wranka, Trg Lj. Gaja 1)
Kao iz nekog filma strave s vrha uglovnice nas promatra vrag s velikim ušima, rogovima i isplaženim jezikom. Nije ovo oznaka đavolje kuće, nego maskeron - maska u obliku ljudskog lica, groteskna i fantastična. Zadaća mu je biti osiguranje od ulaska zlih duhova u kuću. Dvije šokirane dame ispod njega nisu oduševljene svojim susjedom iz pakla pa su u strahu raširile oči. Isklesane ptice su se ugnijezdile u frizurama da bi otjerale svoje žive pernate rođake. U središtu pročelja godina izgradnje podsjeća na godine prohujale s vihorom. Kakva kompozicija, čista ekstravagancija, secesija nikad ne razočara!6. Kruna Sv. Stjepana (Ištvana) (Crvena vojarna, Trg Lj. Gaja 6)
Na vrhu bivše crvene kasarne iz doba Austro-Ugarske smjestio se grb Trojedne Kraljevine. Iznad Dalmacije, Hrvatske i Slavonije nalazi se neobična mađarska kruna Sv. Stjepana kojom su se do 1. svj. rata krunili i Habsburgovci. Kruna je tijekom povijesti ukradena, skrivena i pronađena više puta. Putovala je preko Rumunjske pa do Amerike i nazad. A zašto se križ na vrhu nagnuo? Nije od previše vina i palinke, kao što neki kažu. Brojne su teorije, a prema jednoj dogodila se prava igra prijestolja. Kruna je tijekom političkih previranja ukradena i nespretno stavljena u kovčeg. Nakon što je poklopljen, križ se savio. Takva nakrivljena, i danas se nalazi u grbu Republike Mađarske.

7. Slon (Kuća sa slonom, Ribarska 3)
“Nađemo se kod Slona!” Rečenica koju su mnogi Essekeri izgovorili puno puta. Uz ovo poznato sastajalište na početku Štrosike vežu se bezbrojne legende i priče. Prema jednoj verziji kada je Osijekom prolazila cirkuska parada, stara slonica je izdahnula baš na ovom mjestu. Kako je bila teška preko četiri tone, zovnuli su mesare iz zgrade uglovnice, a ostatak priče vjerujem da znate... Spomenik je podignut njoj u čast. Nama je ipak draža druga priča. Ovdje je bila trgovina Ivana Leipziga koja je među ostalim prodavala i lutriju. Slon je postavljen kao simbol sreće, ali slon donosi sreću samo kada mu je surla podignuta u zrak. Čini se da je vlasnik spustio surlu upravo da igračima lutrije donese nesreću! Slon je i sam sebi donio nesreću jer su ga u nekoliko navrata nesmotreni vozači visokih kamiona skratili za surlu, no ponovno je obnovljen i postavljen na svoje mjesto.8. Vodorige ili gargojli (Konkatedrala Sv. Petra i Pavla, Trg Pape Ivana Pavla II 2)
Zmaj riga vatru, a gargojl vodu. Ako se pitate o značenju te strane riječi, samo se sjetite grgljanja tijekom pranja zubi. Moderan prijevod je vrlo doslovan - vodoriga. Svrha im je odvoditi i izbacivati vodu koja se nakuplja na krovovima tijekom oborina. U neogotičkoj arhitekturi predstavljaju čuvare svetog mjesta - crkve od zlih duhova. U keltskoj i germanskoj mitologiji oni se spominju kao bića koja se kreću po noći, a danju se skamenjuju. Legenda kaže da ako ih dovoljno dugo promatrate, možda vam i namignu!

9. Šivaća mašina (Hotel Waldinger, Županijska ulica 8)
Tko bi rekao da ćemo u moru mitskih stvorenja naletjeti i na jednu šivaću mašinu? Alexander Baumgärtner je bio glavni predstavnik tvornice šivaćih strojeva Pfaff za cijelu Slavoniju. U ovoj zgradi se nalazila njegova trgovina i servis. Nije zaboravio koji stroj mu je zarađivao kruh svagdašnji pa je na pročelje među secesijske cvjetove stavio i šivaću mašinu. Šivaćim rječnikom moglo bi se reći svatko je krojač svoje sreće!
10. Sv. Florijan (Kuća Nossan, Županijska ulica 38)
Sv. Florijan, skriven pod krovićem i zaštićen od kiše, zalijeva goruću zgradu. Zaštitnik vatrogasaca, Poljske i grada Linza u Austriji. Je li vlasnik kuće došao iz ovih krajeva gdje ga se štuje ili mu je Sv. Florijan nekad poslao kišu i spasio kućanstvo? Ili je razlog što latinsko ime Florianus znači cvjetni, a i sama zgrada dekorirana je cvjetnim motivima u duhu secesije? Bilo bi lijepo priupitati nekadašnjeg vlasnika ove kuće za najam, Johanna Nossana. Kako god bilo, ostaje nam dati mašti na volju!
Ako želite poslušati ovakvo tematsko vođenje uživo, kontaktirajte autora teksta, turističkog vodiča Domagoja Butkovića (098 474 373)!

Izdvojeno


Reci što misliš!