Stiglo se do polovine ciklusa pripremanja financijskog okvira mađarsko-hrvatskih (Interreg) natječaja slijedećeg, zajedničkog proračunskog razdoblja EU između 2021-27.

Cilj tog rada je stvoriti uvjete za efikasan, zajednički razvoj koristeći se analizom dosadašnjih iskustava, detaljnim istraživanjima, odnosno potkrijepiti temeljnim mjerenjima realne potrebe i mogućnosti. Ulog je velik, jer za ostvarivanje prekograničnih projekata kako sada stvari stoje u ovom razdoblju stoji na raspolaganju 60 milijuna eura.

U rujnu 2019. godine pokrenut je dvogodišnji, monumentalni projekt pod imenom  CBJointStrategy, HUHR/1902/3.1.1/000, s ciljem definiranja najvažnijih prioriteta zajedničkog mađarsko-hrvatskog razvojnog programa u sljedećem proračunskom ciklusu Europske unije. Na kraju tog vrlo složenog procesa rodit će se dokument koji će biti koristan za obje strane i u koji se uključuju predstavnici vladinih institucija, lokalne jedinice, te stručnjaci s područja teritorijalnog razvoja i poduzetničkog sektora.

Na pripremi i izradi strateškog dokumenta radi Europska grupacija za teritorijalnu suradnju Pannon za što je odobreno 290.000 Eura. U prvoj fazi se radi analiza trenutačnog stanja i razmatranje iskustava dosadašnja dva mađarsko-hrvatska Interreg programskog razdoblja.

Prikupljanje podataka se vršilo osobno i elektroničkim putem. Mnogi ispitanici su ispunili i vratili sastavljeni online anketni listić iz pograničnih županija. Na mađarskoj strani održane su do sada tri, dok na hrvatskoj četiri radionice s velikim brojem sudionika i u sljedećim gradovima: Pečuhu, Kapošvaru i Zalaegerszegu, odnosno Osijeku, Virovitici, Koprivnici i Čakovcu. Među uzvanicima su bili ključni dionici lokalnog gospodarstva i politike koji imaju točne i vjerodostojne informacije iz prve ruke o prioritetima i obavljanju budućih zadataka.  

Paralelno s time pripremljena je studija utjecaja o rezultatima prethodnog ciklusa Interreg projekata, separirajući rezultate od ostalih razvojnih projekata koji su paralelno trenutno u fazi provedbe. Zajednički projekti su bili vrlo raznoliki: razvoj biciklističkih cesta, adaptacija spomenika, razminiranje i uništenje eksplozivnih naprava koji su ostali još iz domovinskog rata u pograničnoj zoni, edukacijski programi, sportske i kulturne manifestacije. 

Konačni cilj je sastavljanje zajedničke razvojne strategije koja je u skladu s nacionalnim razvojnim ciljevima obje države. Za to su potrebna dodatna anketiranja, online radionice i dubinski intervjui s ključnim dionicima - nekoliko je već i pripremljeno. Do kolovoza 2021. godine, kada će biti okončan projekt, pripremit će se i jedan takav dokument koji će sadržati barem pet, za obje države korisnih, detaljno izrađenih kompleksnih strateških projektnih ideja.

Na temelju tog materijala otvaraju se mogućnosti za treći mađarsko-hrvatski Interreg ciklus za što će biti odobrena prema planu okvirna sredstva od 60 milijuna Eura (21,5 milijardi Forinti/455 milijuna Kuna).

Europske grupacije za teritorijalno suradnju su specijalne organizacije sa statusom pravne osobe koje za regije i lokalne jedinice pružaju mogućnost prekogranične suradnje za postizanje svojih razvojnih ciljeva. Pannon EGTS koji je utemeljen 2010.godine okuplja oko sebe 63 lokalne jedinice, sveučilišta i nacionalne parkove iz Mađarske, Hrvatske i Slovenije. Cilj ove grupacije je da izbalansirajući protuteže koje proizlaze iz različitosti upravljanja pojedinih članica država, dionici pograničnih regija bez diferencijacije mogu crpiti unijska sredstva.