Prigodno, posljednja projektna aktivnost je održana upravo u Osijeku, kojega su stručnjaci predstavili kao grad koji ima razvijen dobar sustav za obranu od poplava, u što su se, prilikom visokog vodostaja rijeke Drave, uvjerili i gosti iz Albanije, Slovenije te Bosne i Hercegovine

Potrebno je naučiti živjeti s klimatskim promjenama jer se štete od poplava mogu ublažiti zajedničkim djelovanjem, nadzorom riječnih promjena i aktivnim djelovanjem lokalne zajednice. Zaključci su to završnog seminara projekta SMARTRIVER, koji je uspješno priveden kraju, a koji je vrlo aktualno u fokus stavio donošenje međunarodne strategije za upravljanje rijekama, nužnost povećanja kapaciteta za sprječavanje rizika od poplava i potrebu za implementacijom sustava nadzora riječnih tokova.

Upravo su to i osnovni ciljevi ovog projekta, koji je kroz EU program ADRION okupio ukupno devet partnerskih organizacija iz šest zemalja, među kojima su Grad Osijek te Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA) – ujedno i organizator završnog seminara. Prigodno, posljednja projektna aktivnost je održana upravo u Osijeku, kojega su stručnjaci predstavili kao grad koji ima razvijen dobar sustav za obranu od poplava, u što su se, prilikom visokog vodostaja rijeke Drave, uvjerili i gosti iz Albanije, Slovenije te Bosne i Hercegovine.

Sadržaj se nastavlja...

„Koliko god mislili da su poplave daleko od nas, ovaj projekt je postao znatno aktualniji i potrebniji nego na početku provedbe 2020. godine. Naime, naši talijanski partneri su u zadnjih godinu dana imali dvije poplave velikih razmjera, a u zadnjih 10 dana smo se uvjerili kako ni Zadarska županija, zbog izlijevanja rijeke Zrmanje, nije otporna na poplave. Stoga je očito kako će nam dosezi i saznanja, odnosno SMARTRIVER planovi i strategije biti potrebni i prije nego što smo mislili”, ukazala je na početku završnog seminara Ivana Mamić iz AGGRA-e, naglašavajući kako je projekt kroz tri godine uspješno povezao nadležne institucije, lokalnu i regionalnu samoupravu, civilno društvo i lokalno stanovništvo u borbi protiv poplava. Nositelj projekta je Općina Senigalija iz Italije, a u istraživanja su, pokraj Drave, bili uključeni slivovi rijeka Misa, Glafkos i Charadros, Neretva, Vjosa i Bosna.

„Razvili smo sustav za nadzor riječnih promjena, a kroz šest Riječnih ugovora (eng. River contracts) stvorili smo zajednički okvir za analizu rizika i ranjivosti od poplava, kao i planove za borbu protiv klimatskih promjena kojima se potiče povećanje kapaciteta prilagodbe na poplave i očuvanje bioraznolikosti u svim projektnim područjima. No, ne zaustavljamo se na tome, jer će dosezi projekta SMARTRIVER nastaviti i nakon njegova završetka, implementacijom Strategije otpornosti i razvojem digitalne platforme za redukciju rizika od poplava, čime će se nastaviti umrežavanja riječnih zajednica, ne samo kako bi se spriječile poplave, nego i kako bi se smanjio fenomen suše, koji je iznimno prisutan posljednjih godina”, otkrila je Caterina D'Aura ispred Općine Senigalija, ujedno podsjećajući kako su kroz projekt održane brojne edukativne aktivnosti za djecu i opću javnost, a sve kako bi se potaknula aktivna participacija svih dionika.

Završni seminar u hibridnom je formatu – online i uživo, ugostio Josipa Suvera iz Hrvatskih voda, koji je predstavio projekt VEPAR (Vodno-ekološko praćenje, analize i rješenja), također sufinanciran iz EU fondova, a kojemu je cilj unaprijediti negrađevinske mjere upravljanja rizicima od poplava, uz pomoć partnera iz Državnog hidrometeorološkog zavoda. Važna tema bile su i podzemne vode, stoga je inženjerka Jasna Kopić iz Vodoprivrede Vinkovci istaknula kako podzemne vode imaju puno negativnih utjecaja, poput onečišćenja pitke vode, aktivacije klizišta, preopterećenja kanalizacijskih sustava, ugroze stabilnosti objekata i plavljenja podruma, dok rješenje predstavljaju razne vrste nasipa, rekonstrukcija i izgradnja vodootpornih objekata, te industrijalizacija objekata podložnih poplavama.

„Na području je Osijeka kroz projekt SMARTRIVER provedena analiza smanjenja poplavnog rizika, pri čemu su analizirani svi mogući uzroci poplava na ovom području, korištenjem povijesnih podataka, hidrološke i hidrauličke analize te analize ulaganja u unaprjeđenje sustava. Zaključak je kako je sustav za obranu od poplave u Osijeku vrlo dobar, budući da su se nakon četiri velike poplave 60-ih godina prošlog stoljeća počele graditi nadvišena obala s lijeve, te obaloutvrda s desne strane. Dodatna ulaganja stoga nisu potrebna, a unatoč očekivanom povećanju ekstremnih promjena i vremenskih pojava, rizik za poplavu je vrlo mali, pa čak i u pesimističnom scenariju u narednih 100 do 1000 godina Drrava ne bi trebala napraviti veliku štetu. No, preporučuje se stalni nadzor i projiciranje”, zaključio je Igor Tadić, inženjer i projektant iz tvrtke Hidroing, još jednom ukazujući kako projekti poput SMARTRIVER-a, naročito zbog svog međunarodnog formata, mogu doprinijeti podizanju svijesti i opremljenosti u borbi protiv poplava.