U predavanju će se dati osnovne informacije o progonu vještica tijekom kasnog srednjeg i ranog novog vijeka u Europi i u Hrvatskoj

Pozivaju se svi zainteresirani na predavanje "Žena, majka, vještica: ženski aspekt progona vještica u ranome novom vijeku" koje će održati doc. dr. sc. Anđelko Vlašić u četvrtak, 24. studenoga s početkom u 18 sati u učionici 54 na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Predavanje je otvoreno za javnost, a prenosit će se i preko YouTube kanala Otvorenog četvrtka, pri čemu će biti omogućeno sudjelovanje u raspravi putem chata.

Sadržaj se nastavlja...

Anđelko Vlašić (Slavonski Brod, 1982.) diplomirao je povijest na Fakultetu hrvatskih studija i turkologiju te francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osvojio je nagrade za izvrsnost na preddiplomskom i diplomskom studiju turkologije. Doktorirao je 2010. godine na Poslijediplomskom doktorskom studiju povijesti na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu. Stručno se usavršavao kao postdoktorski gostujući istraživač na Sveučilištu Koç u Istanbulu (2014. – 2015.). Radio je kao poslijedoktorand na Hrvatskom institutu za povijest – Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu (2016. – 2018.). Suautor je knjige "Tragovi osmanske kulture u Hrvatskoj" (2015.) i suautor uredničke knjige "Carigradska pisma Antuna Vrančića. Hrvatski i engleski prijevod odabranih latinskih pisama" te brojnih znanstvenih radova. Redovito sudjeluje na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Surađivao je na dva znanstvena projekta Hrvatske zaklade za znanost. Održao je niz znanstveno-popularnih predavanja o povijesti i kulturi Turske. Član je Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku povjesnicu, Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju, Matice hrvatske i dr. Istraživao je u arhivima u Zagrebu, Beogradu, Istanbulu i Ankari. Govori engleski i turski jezik, a služi se francuskim i njemačkim jezikom.

U predavanju će se dati osnovne informacije o progonu vještica tijekom kasnog srednjeg i ranog novog vijeka u Europi i u Hrvatskoj. Zatim će se fokus usmjeriti na ženski aspekt progona, odnosno na sudbine ženskog dijela europske populacije u vremenu najvećih progona vještica, na udio žena u ukupnom broju optuženih, suđenih i osuđenih pojedinaca tijekom progona. Iznijet će se stavovi modernih istraživača vezanih za jedno od najčešće spominjanih pitanja vezanih za progone vještica: jesu li progoni vještica zapravo bili progoni žena?.