Jedan od alarmantnih rezultata je brzo povećanje prekomjerne težine i pretilosti u većini europskih zemalja

U okviru akcije „Lov na tihog ubojicu“, čiji su ciljevi promocija zdravoga načina života, podizanje svijesti o opasnostima vezanim uz arterijsku hipertenziju, dijabetesa te tjelesne neaktivnosti  i ukazivanje na neprepoznate čimbenike rizika ove bolesti, Medicinski fakultet Osijek, Hrvatsko društvo za hipertenziju i Hrvatska liga za hipertenziju u suorganizaciji Studentske sekcije FizIOS, Alumni kluba MEFOS, CroMSIC Osijek i Kineziološkog fakulteta Osijek, organizira Javnozdravstvenu akciju u više hrvatskih gradova povodom Međunarodnog dana hipertenzije i mjeseca svibnja koji je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji mjesec mjerenja krvnog tlaka i borbe protiv hipertenzije.

Javnozdravstvena akcija će se u Osijeku održati 21. svibnja 2022. godine od 10 do 13 sati u Portanovoj, Svilajska ul. 31A, 31000, Osijek te ćemo tom prilikom mjeriti krvni tlak, glukozu u krvi, odrediti indeks tjelesne mase te izračunati faktor rizika od nastanka kardiovaskularnih bolesti. Svi sudionici će imati priliku posavjetovati se s liječnicima, nutricionistima i kineziolozima.

Sadržaj se nastavlja...

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija (krvni tlak >140/90) je tiha podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, sve dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa. Hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju  i vodeći čimbenik rizika za smrtnost i dizabilitet na globalnoj razini.

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti.

Uz hipertenziju,  šećerna bolest spada među vodeće svjetske javnozdravstvene probleme uz prevalenciju od 6% i predviđanje njenog porasta do 2025. na 7,3% u dobnoj skupini 20-79 godina.

Najčešće komplikacije šećerne bolesti su kardiovaskularne bolesti, retinopatija, nefropatija, neuropatija, dijabetičko stopalo i posljedične amputacije donjih ekstremiteta i one su glavni uzrok mortaliteta i glavni uzrok sve većeg opterećenja zdravstvenog proračuna troškovima dijabetesa. Svjetsko zdravstveno izvješće „Smanjenje rizika, promocija zdravog življenja“ stavlja fizičku neaktivnost među 10 vodećih rizika koje doprinose nezaraznim bolestima, globalnom morbiditetu i mortalitetu.

Jedan od alarmantnih rezultata je brzo povećanje prekomjerne težine i pretilosti u većini europskih zemalja, posebno među djecom i mlađim ljudima.

Tjelesna neaktivnost zajedno s prekomjernom težinom i pretilosti koja njome rezultira povećava rizik ozbiljnih bolesti kao što su: koronarna bolest srca,  moždani udar, visoki krvni tlak i dijabetes.